Sozercanje kroz gusto granje

TIHO SOZERCAVANJE ŽIVOTA¹ – novopečeni pojam skovan za potrebe panegirika poeziji Đorđa Sladoja. U obrazloženju za isposničku nagradu „Matijević“ (dodeljuje Fondacija „Špiro Matijević“ koju je osnovao Petar Matijević, vlasnik industrije mesa „Matijević“) žiri, očigledno osupnut svetim duhom, besedi: „Poezija Đorđa Sladoja sadrži čvrstu tematsko-motivsku određenost i jasan trag tradicionalne duhovnosti u svom temelju, ali istovremeno … Čitaj dalje

Mera bezdomnosti

Kada u kritičkom duhu postmoderne teorije definiše subjekt kao nomadski (Nomadic Subjects, 1994), Rozi Brajdoti nalaže epistemološku i identitetsku paradigmu „postajanja“, bivanja u procesu, strateškog relociranja koje uzima iz prošlosti onoliko koliko je neophodno da bi se utabale putanje preobražaja za nas sada i ovde. Biti nomad znači, dakle, ne biti nikad tu gde jesi, … Čitaj dalje

Parada žutih traka i ružičastih krugova

U koncentracionim logorima u nacističkoj Nemačkoj svi logoraši su imali svoj broj, koji je pratio trougao određene boje. Ružičasti je bio rezervisan za homoseksualce, a žuti za Jevreje. Obeležavanje Jevreja je bila praksa i van logora i morali su da nose žute trake oko ruke svaki put kad izađu na ulicu. Slično njima, učesnici prve … Čitaj dalje

Rečnik paraknjiževnih termina

NACIONALNA AURA¹ – pojam nejasnog značenja koji se odnosi na poeziju Rajka Petrova Noga i u druge svrhe se ne sme upotrebljavati. U obrazloženju za nagradu „Desanka Maksimović“ (po diviziji) žiri nogonadahnuto veli da su „Nogovi pagansko-slovenski i hrišćansko-pravoslavni svetovi viđeni u nacionalnoj auri“. Sa „nacionalnim“ nema mnogo problema, to je paramistični pojam koji se … Čitaj dalje

Srpski film

Srpski film Srđana Spasojevića nije film o Srbima kao takvima niti film o srpskom filmu, već film koji pored svoje užasne priče stvara efekat samim svojim naslovom. Taj efekat je vrsta reminiscencije na banalnu holivudsku praksu naslovljavanja koja filmsko ostvarenje podvodi pod registarski odeljak „srpski film“. Ovakav naslov cilja na jednu drugačiju opštost, na kritiku … Čitaj dalje

Pisci, fašizam, politika

Verujem da nije kasno nešto reći o stvarima koje je izazvalo i izaziva pojavljivanje knjige Gintera Grasa Ljušteći luk i problemima koje ona pokreće. U ovoj knjizi memoara Gras govori kako je u ratu bio mobilisan i kako je kao mlad bio pripadnik SS jedinice. Govori i o ranijim godinama, o dolasku Hitlera na vlast, … Čitaj dalje

U zdravoj knjizi zdrav duh

NIN-ova nagrada za najbolji roman godine je nešto za šta se vredi boriti. Pored značajnog novčanog iznosa, tu je i medijska pažnja koja ponosnog laureata brzo i lako lansira u zve zdane visine književne popularnosti. Nijedna druga nagrada, kojih u Srbiji ima između 300 i 3000 (tačan broj ni Predrag Čudić nije uspeo da utvrdi, … Čitaj dalje

Trigonometrija NINove nagrade

Ćosićeva Srbija je kazan koji vri i bunca i kolje i stiče i posluje. Ovim rečima je Borislav Mihajlović Mihiz u januaru 1954, dve nedelje pre ustoličenja nove književne tradicije u srpskoj i jugoslovenskoj kulturi, pozdravio Korene, tek objavljeni roman Dobrice Ćosića, prvog (i potom višekratnog) laureata NIN-ove nagrade kritike za roman godine. Kada je … Čitaj dalje

Koreni naši nasušni

Najveće iznenađenje makedonske aktuelne politike je transformacija premijera Nikole Gruevskog, veoma popularnog lidera, od tehnokrate – izbore je dobio na bazi ekonomskih obećanja – u populističkog nacionalistu. On je uveo politiku nacionalnog identiteta u centar svoje vladalačke prakse, investirao dosad neviđene pare u kulturnu politiku i zaoštrio spor o imenu i identitetu zemlje sa susednom … Čitaj dalje

Staljinov smeh u „Balkanskom špijunu“

Da li je Ilija Čvorović ismejao režisera Balkanskog špijuna Dušana Kovačevića? Nije li nam Kovačević dao oskudne režiserske dokaze za svoju tezu o političkoj paranoji? Ko u ovom filmu traži istinu – Ilija ili režiser? Da li je Kovačević verno prikazao istinu političke paranoje? Ko je Staljin? Režiser. Zašto je Staljin? Od režisera ne dobijamo … Čitaj dalje