Piše: Marinko M. Vučinić

Porodična krivica Samardžića

Rubriku Bulevar Zvezda u Betonu – kulturno propagandnom kompetu potpisuje njegova celokupna redakcija.Čitalac bi pomislio da je to rubrika koja zahteva poseban pristup i način pisanja jer se očigledno radi o stavu redakcije prema  pojedinim“zvezdama“ našeg kulturnog i političkog života.Čemu zaista  služe ovakva propagandistička redakcijska saopštenja.Ona očigledno imaju za cilj da se  markiraju  i žigošu … Čitaj dalje

Piše: Mirjana Detelić

Redakciji Betona, povodom »Ideologije brloga«

Ja sam Mirjana Detelić, naučni savetnik u Balkanološkom institutu SANU, član Odbora za istoriju književnosti i Odbora za narodnu književnost SANU, načelnik Odseka za jezik i književnost Centra za naučna istraživanja u Kragujevcu i član Matičnog naučnog odbora za jezik i književnost postavljen od Ministarstva za nauku Republike Srbije. Taj matični odbor je inicirao sastanak … Čitaj dalje

Piše: Nemanja Mitrović

Pređimo na stvar

Spor oko „Predloga pravilnika o vrednovanju i kvantitativnom iskazivanju naučnih radova” tiče se reforme i transformacije naučnog sektora Srbije, a ovo (javno) pitanje je značajno kako za naučne radnike tako i za državljane i poreske obveznike Srbije. Zato je veoma čudno što Mirjana Detelić i Zoja Karanović veliki deo pažnje u pismima redakciji Betona posvećuju … Čitaj dalje

Piše: Zoja Karanović

Poštovana redakcijo,

Molim vas da u skladu sa zakonom koji garantuje slobodu javnog izražavanja objavite moje reagovanje na članak izvesnog gospodina Nemanje Mitrovića, koji ste u podlistku Beton, pod naslovom „Ideologija brloga“,  objavili 19. februara 2008. godine. I mada se u njegovom tekstu niko ne pominje imenom, rešila sam da se na ovaj način obratim  vama, vašim … Čitaj dalje

Piše: Boško Tomašević

O “poeziji” dođoša u pesništvu ili o dođoškoj poeziji

Kako sa nekim razgovarati ko je u socijalnom, etičkom, profesionalnom pogledu Niko, a ipak hoda, zamazuje i premazuje svoj život skramama besnila, neotesanošću, jedom, primitivizmom, ojkanjem, nudeći svoje iscedke kao oblik samolečenja kulturnim karitasima i armijama spasa? – Jedino tako što ćemo to Ništa koje hoda razmazati u fenomen, od obrisa pokušati sačiniti mrlju i … Čitaj dalje

Piše: Nenad Grujičić

Hamburgeraš i fatalni previdi

Uveliko izvan teme koju je otvorio, čekajući mesec dana da  mi nešto odgovori po savetu poluvidljivog dugorukog tutora, razbijen na paramparčad i bez održivog koncepta, nemoćan poput sezonca kom gazda prolongira crkavicu, Boško Tomašević (u daljem tekstu: BT), pored ostaloga,  pravi u svom tekstu pustopašan previd kakav se ne dogadja ni početnicima.  Previd koji govori … Čitaj dalje

Piše: Boško Tomašević

Zašto postoje loši pesnici i zašto ne (radije) ništa?

Pišući o pesništvu Milosava Tešića u radu objavljenom u skraćenom obliku u «Betonu», imali smo u vidu i činjenicu da isti, i pored toga što je u poslednjih petnaest godina objavio niz neuspelih zbirki pesama, ima i jednu antologijsku pesmu – «Rosa canina». Lik iz zagrade u mom tekstu o Tešiću – Nenad Grujičić – … Čitaj dalje

Piše: Nenad Grujičić

Ontologije među zelenkadama

         Boško Tomašević, ni pesnik ni filozof, dokopao se poezije Milosava Tešića pa osipa panjeve i kemenice po rimovanoj poeziji. Sa mnogo ”intelektualne” prepotencije, ovaj umorni putnik-Jevropejac, neostvareni poeta doctus, ljut što ga maternji jezik ne prima u svoje krilo, pili stabla i obrezuje grane lirike Milosava Tešića. Iz gareža svoje piljevine, on likuje, ”kako … Čitaj dalje

Piše: Jasmina Vrbavac

Komentari na tekst „Kostimirana kao-ljubavna priča o usamljenosti ili Zašto mislim da je roman «Emilija Leta» Mirjane Mitrović sasvim prihvatljiv?“

        *Iako ne očekujem da proza treba da verno rekonstruiše prošlost, verujem da proza valja da bude ubedljiva za čitaoca, a to se postiže prozaističkim sredstvima, a ne pukim držanjem za istorijske činjenice, one za roman nisu od presudne važnosti. U tom smislu, ovaj roman nije dovoljno ubedljiv jer su mu likovi neubedljivi, kao i … Čitaj dalje

Piše: Saša Ćirić

Kostimirana kao-ljubavna priča o usamljenosti ili Zašto mislim da je roman «Emilija Leta» Mirjane Mitrović sasvim prihvatljiv?

          Barem od Floberove Salambo stilska razigranost u pripovednom pokrivanju davnih epoha može da probudi dve ključne nedoumice:           1.    Prisustvujemo li vernoj rekonstrukciji izabrane prošlosti ili njenoj neukoj simulaciji?                  i          2.    možemo li se kao čitaoci osloboditi anahronizma, t.j. utiska o neizbežnoj proizvoljnosti domišljanja o minulim događajima koji nam nikad u potpunosti neće biti dostupni, poznati ni bliski? Kod … Čitaj dalje