Piše: Adriana Zaharijević

BREXIT – KRAJ ILUZIJA O EVROPLJANINU

Ovo nije tekst o malom ostrvu čija je kruna suvereno vladala teritorijom koja je mnogostruko prevazilazila njegovu površinu, imajući na kraju dugog 19. veka u svom posedu čak 44% svetskog kapitala. To takođe nije ni refleksija o delu sveta koji se i dalje naziva continent, evropskom kopnu s one strane Kanala (na Kontinentu poznatom po … Čitaj dalje

Piše: Nina Power

Moramo naučiti “promišljati državu”

Svakom stanovniku Velike Britanije, u kojoj je politika upravo naglo skrenula udesno, bit će oprošteno razmišljanje da socijalizam – zajedničko vlasništvo nad resursima, slobodan pristup uslugama koje su utemeljenje na potrebama, suradnji, pa čak i korak na putu u komunizam – izgleda kao daleka budućnost. Umjesto toga, mogli smo svjedočiti brzoj i gotovo potpunoj rasprodaji … Čitaj dalje

Piše: Redakcija Danasa

kriptoboli nemaju cenu

Viši sud u Beogradu odbio je tužbu urednika “Nove srpske političke misli” Đorđa Vukadinovića protiv bivšeg glavnog i odgovornog urednika lista Danas Zorana Panovića i Društva za novinsko izdavačku delatnost Dangraf koje izdaje list Danas. Vukadinović je u tužbi tražio “naknadu nematerijalne štete u vidu duševnih bolova zbog povrede ugleda, časti i prava ličnosti objavljivanjem … Čitaj dalje

Piše: Milan Rakovac

CRVENO I CRNO

Tjedan dana kružim zemljom-koje-nema, i zemljama koje jesu – a kao da nisu: crveno je bio znak zemlje koje nema. Crno je duh zemalja nastalih na nestaloj Jutlantidi Aleša Debeljaka: njeni sinovi oblače se u crno i pjevaju crnu pjesmu i crno urliču: vraćam se, u Zagrebu spaljena romska kuća, na drugu bačena bomba… Crveno … Čitaj dalje

Piše: Mirnes Sokolović

Consulska vremena Bore Ćosića

    Na početku knjige Consul u Beogradu (2008) Bora Ćosić navodi da nikad nije bio u diplomatiji, i da prema tome nije u stanju da napiše nove Embahade, ali kako već dugo živi izvan zemlje, on o svojoj bivšoj domovini razmišlja kao o udaljenom kraju gdje je službovao dosta dugo, ostavši za tu zemlju ipak stranac. Zato … Čitaj dalje

Piše: Uredništvo Biltena

Kako nastaju “liberalni fašisti”

Jedna od najučestalijih taktika hrvatske desnice pri suočavanju s optužbama za proustaške tendencije jest uporaba etikete – “liberalni fašisti”. Ponekad se posegne i za varijantom “crveni fašisti”, no te varijacije više svjedoče o zbunjenosti u katalogiziranju političkih opcija nego o nijansiranju neprijatelja ili o razvijenoj “teoriji fašizma”. Zadnji koji je javno povukao “argument” o liberalnim … Čitaj dalje

Piše: Milan Rakovac

VELEČASTIVI vs. NEČASTIVI

MILAN RAKOVAC (1939) Hrvatski romanopisac, pjesnik, publicist i novinar. Osnovnu školu i gimnaziju polazi u Puli i Zagrebu. Diplomirao na Vojnopomorskoj akademiji u Divuljama. Po završetku vojne službe obnaša političke dužnosti u Puli i Rijeci. Bio glavnim urednikom pulskog dnevnika Glas Istre. Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i … Čitaj dalje

Piše: Aleksandar Novaković

JA SAM VAŠA BUDUĆNOST

  Beogradski glumac Dragan Nikolić (1943-2016) ostvario je neke od najboljih uloga u jugoslovenskoj i srpskoj  kinematografiji. Ono što fascinira u njegovoj raskošnoj filmografiji (zvanični broj je 176 rola u filmovima i serijama) jeste respektabilna šarolikost uloga. Bez obzira da li je igrao marginalce, antiheroje, kriminalce, heroje ili intelektualce, Nikolić je to, na prvi pogled, … Čitaj dalje

Piše: Danilo Šarenac

MAKEDONCI U KARAĐORĐEVOM ŠANCU 1914. GODINE

U septembru 2009. godine na Kajmakčalanu je postavljena spomen-ploča sa natpisom koji je izazvao zbunjenost, a zatim i gnev u srpskoj javnosti.Nepotpisana spomen-ploča bila je posvećena Makedoncima koje je „mobilisala srpska okupatorska vlast“. Isticalo se i da su mobilisani muškarci stradali za „tuđi interes i podelu Makedonije“ (http://www.politika.rs/sr/clanak/105334/ Drustvo/Slavna-istorija-naseg-zaborava). Nedugo potom ploča je polomljena, a … Čitaj dalje

Piše: Žana Coneva

SUKOB NACIONALIZAMA

Zajednička mjesta sjećanja nisu i mjesta zajedničkog sjećanja (Liljana Dejanova) Jedna od ključnih političkih polemika u Bugarskoj proteklih tjedana tiče se sadržaja školskih udžbenika iz povijesti čija je promjena predložena kako bi se napravile stidljivi odmaci od devetnaestostoljetnih koncepata. Stavovi suprotstavljenih strana dobro ilustriraju pozicije na ideološkom bojnom polju postsocijalističke Bugarske. Prije nekoliko godina, bugarski je … Čitaj dalje