Piše: Georgi Medarov

natura 2000 – priroda i/ili tržište

U Bugarskoj se očuvanje prirodne raznolikosti postiže putem dva glavna legislativna okvira – zaštićeni teritoriji i zaštićena područja. Zaštićena područja uključuju nacionalne parkove i parkove prirode, rezervate i još neke oblike. Općenito, regulacija zaštićenih područja mnogo je stroža od zaštite teritorija i poklapa se s europskom agendom i mrežom Natura 2000. Teritoriji su pak površinom … Čitaj dalje

Piše: Florin Poenaru

pokret 99%

Živimo u ideološki konfuznim vremenima, ali čini se da su Rumunjskoj stvari posebno mračne. Što je zajedničko libertarijanskom ekonomskom savjetniku opozicijske Nacionalno liberalne stranke (PNL) i socijaldemokratskom ministru financija? Obojica se žele riješiti minimalne plaće. Smatraju da ona predstavlja nepotreban teret i priječi ekonomski rast i dinamiku te da radnicima daje previše prava i potiče … Čitaj dalje

Piše: Mihai-Dan Cirjan

zemlja seljaka koja uvozi hranu

Prema statistikama Eurostata za 2016. godinu, u Rumunjskoj se nalazi gotovo trećina ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Europskoj uniji, odnosno njih otprilike 3,6 milijuna. U Francuskoj ih je, usporedbe radi, svega oko pola milijuna. Također, Rumunjska je zemlja s najvećim udjelom radne snage zaposlene u poljoprivredi u EU, čak 26%. Daleko iznad prosjeka. U Francuskoj je … Čitaj dalje

Piše: Daša Drndić (1946-2018)

Rastanak s Beogradom

Nažalost, danas je moć svake temeljito (ne šminkerski) subverzivne akcije da, ako ništa drugo, prouzrokuje bar po neku pukotinu u „zabetoniranom“ mišljenju nemisleće većine, a kamoli da potakne radikalne društvene, političke, pa i umjetničke promjene – nikakva. Subverzivne akcije nemaju moć. Subverzivne akcije nemaju novaca. Subverzivne djelatnosti provodi mali broj osviještenih čiji se glasovi u … Čitaj dalje

Piše: Redakcija Biltena

Diktatoru gori pod petama

Kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prošlog mjeseca “na prepad” sazvao izbore, činilo se da su sve karte u njegovim rukama. Pomicanjem datuma izbora za godinu i pol unaprijed planirao je iz utrke eliminirati barem jedan dio opozicije, odnosno prije svega Dobru stranku (İyi parti) koja se osnovala tek nekoliko mjeseci ranije. Osnivanje te … Čitaj dalje

Piše: Miroslav Samardžić

Upotreba toponima na manjinskim jezicima u Vojvodini

Upotreba tradicionalnih toponima na manjinskim jezicima, kada se oni razlikuju od zvaničnih, spada u domen zaštite prava nacionalnih manjina. U državama u kojima ovakva praksa postoji obično se zahteva da u dotičnom naselju ili regionu postoji znatan udeo manjinskog stanovništva. Kako je ova materija uređena kod nas? Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama donet … Čitaj dalje

Piše: Mirnes Sokolović

Dragan Jeremić protiv Danila Kiša

U Narcisu bez lica Dragan Jeremić zauzima poziciju istraživača i profesora, akademski hladnog, koji će, nasuprot uvrijeđenom i gnjevnom Kišu, objektivno izvesti tumačenja koncepata presudno važnih za polemiku i donijeti brojne argumente koji će definitivno osvijetliti cijeli problem. U to ime, on će se često vraćati u književnu istoriju, osvrćući se i na književnoteorijske koncepte, a u svojoj … Čitaj dalje

Piše: Mirnes Sokolović

Pravo na internacionalnu tradiciju

Polemički tekstovi Dragana Jeremića i Dragoljuba Golubovića poslužiće kao šlagvort za Čas anatomije, koji ne samo da je ispisan u polemičkom registru nego sadržava i brojne autopoetičke i ispovjedne dionice. Kiš je iskoristio savršenu priliku da kaže nešto o sebi kao piscu, svome djelu, kao da ne brani samo Grobnicu za Borisa Davidoviča nego i cijelog sebe, a da to bude sasvim … Čitaj dalje

Piše: Mirnes Sokolović

Ko je hteo spaliti Kiša?

Prije nego što su se pojavili prvi tekstovi koji će osporavati originalnost Grobnice za Borisa Davidoviča, među piscima i novinarima u beogradskoj književnoj čaršiji nekoliko mjeseci širile su se glasine da je Kiševa knjiga sumnjive autentičnosti, da je dijelom prepisana i da je plagijat. Kako piše Boro Krivokapić u uvodu knjige Treba li spaliti Kiša, prvi tekst koji će pokrenuti polemiku … Čitaj dalje

Piše: Miroslav Samardžić

Desničarska ofanziva na Zrenjanin

Istorijski naziv današnjeg Zrenjanina bio je Veliki Bečkerek. Ukazom kraljevskih namesnika marta 1935. naziv je promenjen u Petrovgrad. Na drugu godišnjicu oslobođenja, oktobra 1946. grad je dobio naziv Zrenjanin. U oba slučaja naziv je promenjen bez demokratskog izjašnjavanja. Međutim, 1992. održan je referendum na kome se oko dve trećine birača koji su glasali opredelila da … Čitaj dalje